Što je Finning?

“Finning” je brutalna praksa koja se koristi u ribolovu na otvorenom moru. Ponekad se morski psi love selektivno, ali sve više se Finning prakticira s “neželjenim prilovom” ribolova tune i sabljarki. Odmah nakon hvatanja morskih pasa, sve se peraje odrezuju, a preostale leševe bacaju natrag u more. Za vrijeme ovog osakaćenja životinje su obično potpuno svjesne i, više ne mogu plivati, potonu na morsko dno gdje krvare ili se uguše.

Krivolov na peraje je neselektivna metoda ribolova koja ne uzima u obzir vrste, veličinu ili starost morskog psa. Glavna atrakcija je pohlepa za profitom. Zbog ove metode „uštede prostora” na brodu, može se spremiti znatno više peraja nego kada se prevozi cijelo tijelo morskih pasa. Ovaj prilov također se smatra nepotrebnim balastom – kao i sve ostale vrste koje su uhvaćene zajedno s morskim psima na bezbrojnim kukama mamaca, “parangali” koji plutaju kilometrima u našim oceanima.

Svake godine oko 73 milijuna morskih pasa umre isključivo zbog peraja, koje se smatraju vrlo poželjnim sastojkom u juhi od morskih pasa, posebno u Aziji (Kina, Hong Kong, Tajvan, Tajland) [1]

Svake godine, međutim, u našim oceanima umre do 273 milijuna morskih pasa. Točni brojevi ostaju nagađanja, jer nedostaje pouzdanih podataka, a broj neprijavljenih slučajeva ilegalnog ribolova u svijetu izuzetno je velik. [2] Kao rezultat ove masovne prekomjerne eksploatacije, morski ekosustav je u opasnosti, jer morski psi stvaraju ravnotežu zahvaljujući svojoj ulozi kao dominantni grabežljivci.

[1] Wildaid, New WildAid Campaign Urges Thailand to Say No to Shark Fin at Weddings auf https://wildaid.org/pong-nawat-says-no-to-shark-fin-at-weddings/ (6.8.2019)
[2] IUCN Shark Specialist Group, Frequently Asked Questions: Sharks, Rays, and chimaeras; https://www.iucnssg.org/faqs.html

Zašto se trguje perajama?

Morski psi lutaju morem našeg svijeta već više od 400 milijuna godina. Tijekom tog razdoblja, preko 500 poznatih vrsta morskih pasa usavršilo se da bi postalo vrhunski grabežljivci u moru. Njihova je zadaća regulirati ostale ribe i morski život, čineći ih imunim na razne bolesti.

Pogrešno vjerovanje da bi se te evoluirane moći mogle prenijeti na ljude konzumiranjem mesa morskih pasa, dodatno potiče potražnju proizvoda od morskih pasa: Peraje morskih pasa stoga se smatraju visoko vrijednim sastojkom u juhi od morskog psa. Smatra se delicijom na azijskim vjenčanjima, trgovačkim zabavama i rođendanima, a može koštati i do nekoliko stotina eura po posudi. Rep je hrskavično tkivo i samim time je ukusan, a poboljšava se pilećim juhom.

Peraje morskih pasa koriste se i u tradicionalnoj azijskoj medicini: hrskavice morskih pasa vide se kao čudesni lijek za poremećaje potencije i rak, zbog čega su peraje od morskog psa još uvijek potražene u tradicionalnim azijskim ljekarnama.

Suprotno tome, znanstvene činjenice izvedene iz brojnih studija potvrdile su da je meso morskih pasa jako zagađeno metilživom. Metil živa, čak i u malim dozama, može biti opasna za ljude, zbog čega konzumacija snažno nije obeshrabrena samo zbog ekoloških, nego i zdravstvenih razloga. [1]

[1] Siehe u.a. Umweltbundesamt: Haifischsteaks – Gefährliche Delikatessen https://www.umweltbundesamt.at/aktuell/presse/lastnews/news2013/news_130211/ (6.8.2019) / Wildaid, 2018: Sharks in Crisis. https://wildaid.org/programs/sharks/ (6.8.2019)

Tko su glavni potrošači peraja morskih pasa?

Velika većina peraja morskih pasa namijenjena je relativno malom broju regija u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, poput Kine, Hong Konga, Tajvana, Singapura, Malezije i Vijetnama. [1]

Preko 50% svjetske trgovine morskih pasa prolazi kroz Hong Kong, ali od 2011./2012. Došlo je do oštrog pada uvoza peraja morskih pasa. Razlozi su vjerojatno pad potražnje i smanjivanje populacije morskih pasa. U prosjeku, Hong Kong je ponovno izveo 64,7% uvezenih peraja morskih pasa, u prošlosti uglavnom u Kinu, od 2008. prije svega u Vijetnam. Razlog za to je jeftinije pakiranje i obrada peraje morskih pasa u Vijetnamu, kao i porezni razlozi. Međutim, postoje i naznake da bi se peraje morskog psa mogle ilegalno uvesti iz Vijetnama u Kinu, što bi pojednostavilo trgovinu vrstama navedenim u CITES-u (kit-morski pas, morski pas, veliki bijeli morski pas, bijeli morski pas s bijelim vrhom, morski pas s čekićem, glatka čekić morski pas, veliki morski pas, morski pas, svileni morski pas, morski pas pacifičke lisice, morski pas lisice, obična lisica morski pas). 2] Podaci govore da se vrste s popisa CITES često uvoze bez dokumentacije. [3]

Novi podaci pokazuju da se tržište pera morskih pasa na Tajlandu, Maleziji i Japanu vrlo značajno razvilo u trgovini manjim perajima morskih pasa manje vrijednosti. Hong Kong i Kina uglavnom trguju velikim perajama velike vrijednosti.

[1] Dent, F. & Clarke, S., 2015. State of the global market for shark products. FAO technical paper.
[2] HoShea, K. & Wai LunTo, A., 2017. From boat to bowl: Patterns and dynamics of shark fin trade in Hong Kong ― implications for monitoring and management. Marine Policy, 07, pp. 330-339.
[3] Cardeñosa, D. et al., 2018. CITES-listed sharks remain among the top species in thecontemporary fin trade. Conservation Letters, 07.
[4] Dent, F. & Clarke, S., 2015. State of the global market for shark products. FAO technical paper.

Morski psi – zlato mora

Juha od morskog psa nije popularna zbog svog izuzetnog ukusa, jer je samo tkivo hrskavice potpuno ukusno. Iz tog razloga sušena peraja se kuha u pilećem zalihu, što daje juhi svoj okus.

Juha od morskog psa je simbol prosperiteta i znak poštovanja i odobravanja. Ovisno o vrsti morskog psa, peraje imaju različitu cijenu po kilogramu.

Peraje morskog psa, na primjer, imaju vrijednost oko 600 € / kg.
Dakle, peraje su zapravo vrijednije od srebra.
– Kg- Cijena srebra = 435,64 € (11.07.19.) –

Najveći svjetski kupac na azijskom tržištu je Hong Kong. Na jelovnicima luksuznih restorana možete pronaći juhu od morskih pasa s cijenama između 120 € i 400€ po posudi.

Tijekom kineskog carstva, juha od morskog psa smatrala se “zlatnim jelom carskog stola”. Morski pas smatran je egzotičnom, teško uhvatljivom životinjom koju su mogli pripremiti samo najbolji kuhari. U Kini se supa od morskog psa smatrala tradicionalnim statusnim simbolom i luksuznom robom tada male gornje klase. Kao rezultat trajne kineske industrijalizacije, bogatstvo cjelokupnog stanovništva raste. Gornja i srednja klasa rastu. Pored toga, Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu s oko 1,4 milijarde ljudi (od 2018.). Kao rezultat takvog razvoja, potražnja za juhom od morskih pasa, koja se još uvijek smatra statusnim simbolom, također brzo raste.